Farma u Čepiću ukupne je površine 26.554m2. Do sada su na njoj obnovljeni svi objekti, potpuno modernizirana postrojenja. U pripremi je asfaltianje prilaznih puteva i dostupa do objekata na farmi. Gospodin Licul tvrdi da bi u protekom vremenu negdje drugdje, gdje funkcionira sustav, farmu priveo funkciji za polovicu dosadašnjeg vremena tj. da bi u proteklom razdoblju priveo funkciji 3 takve farme. Ova u Čepiću još neko vrijeme neće ništa proizvoditi. Zašto?

Farma u Čepiću ima kapaciteta za 600 krava muzara i dnevnu proizvodnju mlijeka od 15.000 do 18.000 litara. Farma je potpuno automatizirana i informatizirana, u centralnom računskom sustavu svaki dan obrađuju se svi podaci o svakoj kravi na farmi, između ostalog zna se koliko koraka krava napravi u tekućem danu, što je vrlo važan parametar u proizvodnji mlijeka.

Također je informatizirana i ishrana koja se strogo planira u odnosu na sastav i potrebe.

Kada bude farma počela raditi zaposlit će se 30-tak radnika odmah. Gospodin Licul ima ambicija sagraditi i mljekaru pored farme, što bi automatski značilo i 40-tak novih radnih mjesta. Prostora za zapošljavanje ima još mnogo više na poslovima obrađivanja zemlje u Čepićkom polju. Sa izgradnjom mljekare stovirli bi se uvjeti za širu mljkarsku proizvodnju kod drugih kooperanata jer bi mljekara otkupljivala svo mlijeko od kooperanata u okruženju, što su opet posredno nova radna mjesta.

Da bi gospodin Licul krenuo u investiciju mljekare potrebno je da mu lokalna općina Kršan ili država proda zemlju na kojoj bi se realizirala ta investicija. Gospodin Licul već 2 godine o tome pokušava razgovarati sa predstavnicima lokalne općinske vlasti ali povrtanih informacija do danas nije dobio. Odmah do farme se nalaze objekti u vlasništvu Općine Kršan u kome je smještena poljoprivredna zadruga "Čepić polje" u vlasništvu Općine Kršan. Ona se nalazi u derutnim objektima koji su sagrađeni još u vijeme Italije na ovim prostorima. Sve do danas ništa u njih nije investirano, isto tako se nezna čime se zapravo bavi ta općinska poljoprivredna zadruga, osim što su u njoj zaposleni lokalno politički podobni...??

Čepićka farma ima novi interni sustav za odvajanje i gospodarenje otpadnim vodama i tvarima koje se tehnološkim tretmanom pretvaraju u prirodno gnojivo za oranice. Ovakve i slične sustave name ni Općina Raša, kao ni mjesto Rabac za tretman otpadnih voda, tj. sve završava u moru.

Osim problema sa zemljištem, zbog kojeg gospodin Licul ne može investirati u mljekaru, problem je što je u odnosu na prostorni plan površina na kojoj se nalazi farma prekapacitirana čvrstim objektima pa farma nužno treba zemljište u okruženju, koje je inače neiskorišteno. Osim toga postoje i drugi problemi. Prostornim planom Općine Kršan visina objekata na poljoprivrednom zemljištu limitirana je na 6 metara. Suvremeni silos sa sušarom za žitarice, kakvog farma treba, vsine je 24 metra. Pošto za to ne postoje uvjeti u prostornom planu, ne može se dobiti dokumentacija - lokalcijska i građevinska dozvola za izgradnju silosa. Gosodin Licul već dvije godine traži od matične općine Kršan da promjene prostorni plan. "Nadležni" na vlasti u općini ne reagiraju.

Isto je sa spremištima za slamu, sijeno etc. Potebni objekti, da bi se mogli funkcionalno koristiti trebali bi biti visoki najmanje 10 metara. Sadašnji prostorni plan to ne dozvoljava. Istovremeno baš nitko ne zna objasniti zašto je u prostornom planu definirana ta limitirana visina od 6m..?? Naizgled ne postoji nikakav razlog da se to ne izmjeni ali općinska vlast ipak to ne čini. Dakle ipak razlog postoji...??

(Na snimku su zabilježeni dogovori sa izvođačima radova pred asfaltiranje.) Zbog sve te problematke gospodin Licul je bio na razgovoru kod Istarskog župana gospodina Jakovčića 21.05.2008., izvjestio ga je o svim problemima ali konkretno se nije desilo ništa na općini Kršan, niti je dobio konkretan odgovor od istarskog župana. Zbog toga se gospodin Licul obratio gospodinu Jakovčiću sa pismenim upitom, do danas nije dobio nikakav odgovor.

Tvrtka "Bio Adria" ima u desetogodišnjem zakupu 62,8 ha zemlje, od čega je veći dio priveden funkciji. Jedan dio te zemlje nisu oranice već su šikara i šuma koje se samo u općinskoj dokumentaciji vode kao oranice. Teren je potrebno privesti funkciji tj. raskrčiti ga. Jedan dio je čak i bespravno zazidan. Za uklanjanje bespravno sagrađenih objekata bilo bi potrebno sudsko riješenje, kojeg nema, jer nitko na općini Kršan ne traži da se bespravno sagrađeno ukloni tako da se područje - oranice ne mogu privesti funkciji. Inače sada intenzivno rade traktori "Bio Adrie" u 3 smjene. Veliki traktori sa 4 rotirajuća pluga oru zemlju 0,45 m duboko.

Općina Kršan ima na raspolaganju još 120 ha zemljišta u Čepićkom polju koje nije dato nikome u zakup i ne obrađuje se. U posljednje dvije godine općina uopće nije djelila zemlju. "Bio Adria" je spremna odmah uzeti svu tu zemlju u zakup, dapače sve aktivnosti gospodina Licula prema Općini Kršan idu upravo u tom smjeru. Istovremeno vlast u Općini Kršan uopće ne odgovara na upite gospodina Licula.

Kako stoji u dopisu kojeg je gospodin Licul uputio istarskom županu Jakovčiću neki drugi zakupci ne plaćaju svoje obaveze najma ze preuzetu zemlju, neki zakupci zemlju uopće ne obrađuju već su je pretvorili u pašnjake na kojima extenzivno uzgajaju stoku. Na snimku je zabilježena ispaša stoke i to u dijelu melioracijskog kanala potoka Boljunčice, gdje se ispaša stoke nikako ne bi smjela dešavati ali svo dešavanje na čepićkim poljima baš nitko ne kontrolira.

Gospodin Licul tvrdi a je on spreman sa svojim partnerima- investitorima svo neobrađeno zemljište u Čepićkom polju, na površinama između Čepićkom polja i doline Raše kao i rašku dolinu u potpunosti privesti funkciji. Da svo to područje može biti jedna nepregledna obradiva oranica gdje se sa potrebnim tretmanom zemlje mogu proizvoditi prosječne količine hrane na jedinici površine kao bilo gdje u svijetu. Vrlo je jedonstavno utvrditi da li se zemlja obrađuje ili ne, zato Licul poziva javnost, novinare, nadležne državne inspekcije, komisije, predstavnike lokalnih vlasti da se neposredno uvjere u stanje površina koje obađuje "Bio Adria" u Čepiću.

Ostali objekti unutar površina Čepićkog polja derutni su i uglavnom potpuno zanemareni. Nizaju se slike prizora kakvi bi se mogli naći u Biafri, Somaliji, u okruženju Černobila. Od kada su ti objekti podignuti- još za vrijeme Italije, u njih nitko ništa nije investirao. Neki su u ruševinama, oko objekata su gomile smeća,. olupina starih automobila i drugog krupnog otpada. Sve je potpuno neuređeno. Uzgaja se ekstenzivno stoka, okolo šeću krda krava, svinja, pasa. Prilazni su putevi potpuno neodržavani, kada je suša onda su to prašnjavi teško provozni drumovi, kada pada kiša to su nepregledni tokovi žitnog blata.

Ovakvo lokalno stanje ima i svojih direktnih posljedica. Pošto farma ne radi i čeka ne mogu se ostavariti državni poticaji a i pristup poticajnim kreditima je onemogućen.

Osim "sustavne" problematike, koja proizlazi iz lokalne birokratske blokade, koja se potom širi vertikalno do nivoa države, postoji i ona stihijska. konkretan slučaj za to su krda divljih svinja koja proizvode velike štete na usjevima na području Čepićkog polja. Lokalni lovci se bave administrativnim poslovima utvrđivanja šteta, nadoknada bi se trebala realizirati iz proračuna RH tj. na teret poreznih obveznika, umjesto da lovci trajno uklone alohtonu životinjsku vratu - divlje svinje, od kojih nitko ovdje nema velike koristi.

Javna tajna je da je ovo područje Čepićkog polja jedna od istarskih "oaza" gdje uspjevaju tartufi. Tartufari kao loby i kroz svoju udrugu žele zaštititi postjeće stanje jer tartufi uspjevaju tamo gdje je zemlja neobrađena. Istovremeno je tartufarski biznis neregistrian posao na crno i prihode od toga nitko ne nazire, tj. nitko ne plaća ni porez na ostvarenu dobit od djelatnosti. Pojedinačno su tartufari veliki lobysti kako bi se zadržalo postojeće stanje a lokalna politička vlast se rukovodi činjenicom da svaki čovjek nosi jedan glas tj. više je tartufara nego onih koji hoće obrađivati zemlju pa se više isplati zastupati njihove parcijalne interese...??

Zanimljiv je primjer kako općinska vlast Kršana riješava tekuću problematiku. Po dokumentu klasa 022-05/07-01/1, od 15.01.2007. općinsko Poglavarstvo, pod predsjedanjem tadašnjeg općinskog načelnika Valtera Kvalića, razmatralo je zahtjev udruge tartufara općine Kršan sa zahtjevom da se zaštiti stanište tartufa. Poglavarstvo je koordinaciju između tartufara i ratara tj. konkretno gospodina Licula prebacilo na općinsku poljoprivrednu zadrugu. Zadruga je uputila dopis gospodinu Liculu koji pismeno posreduje prema općinskoj vlasti. U dopisu suštinski stoji upit za općinsku vlast da li zemljom mogu raspolagati oni koji su je dobili u zakup da je obrađuju ili tartufari kojima nije u interesu da se zemlja obrađuje? Na konkretan upit gospodin Licul od predstavnika općinskih vlasti nije nikada dobio bilo kakav odgovor...??

Geneza sve čepićke problematike po gospodinu Liculu je vrlo jednostavna. Jedan dio je čisto birokratski pristup tj. permanentna nesposobnost i nestručnost na svim nivoima upravljanja. Drugi dio je interes centara lokalne političke moći koji zapravo žele mešetariti zemljom na način da predviđaju da će država jednog dana možda zemlju prodavati pa bi je oni koji je imaju u najmu imali pravo prvi kupiti, da bi je potom prodali nekom drugom i na tome dobro zaradili. Istovremeno gospodin Licul zagovara drugu logiku - da je najbolje državnu zemlju kvalitetno obrađivati, zaraditi od poljoprivrednih prinosa i još uzeti sve poticaje za proizvodnju hrane koje daje država iz proračuna. Gospodin Licu tvrdi da je njegov pristup najprofitabilniji i općenito najkorisniji ali on nažalost u Čepiću nije pravilo.